VAŽNA OBAVIJEST: predstave "Lovački rog" 03., 04. i 05. rujna održati će se u Histrionskom domu (Ilica 90) s početkom u 20 sati.

Blagajna radi u parku Opatovina dva sata prije izvedbe.

 Ako je predstava u Histrionskom domu ulaznice se prodaju na blagajni Histrionskog doma dva sata prije predstave.

Informacije i rezervacije na tel: 5496 386 i 5496 387

od 10 do 14 sati 

Glumačka družina ‘Histrion’ osnovana je 11. srpnja 1975. godine u Zagrebu. Utemeljio ju je, a njezin je i danas umjetničko-organizacijski ravnatelj glumac, redatelj i producent Zlatko Vitez. Tijekom protekle  34  godine, na  scenu je postavila  60-ak  premijera koje je potom izvela još nekoliko tisuća puta diljem Hrvatske, po svim republikama bivše države i u više drugih država Europe i Amerike...

Družina je osnovna  s idejom približavanja i prenošenja kazališne misli i recentne kazališne proizvodnje i u najmanja mjesta Lijepe Naše i bez pretjerivanja, netom kasnije, utjelovivši tu ideju, postala prosvjetitelj u suvremenosti.

Svoju vjernu publiku podučava ponajviše o hrvatskoj kulturi, piscima, slikarima, glazbenicima, povijesti, prilikama, jeziku, a potom i o onoj svjetskoj kulturi, obrađujući djela najvećih uzora kazališne povijesti i kroz posebnu, jednu, prizmu, stavlja ih u hrvatske prilike i konkretne kontekste uzete iz hrvatske povijesti i stvarnosti. Kroz godine stvorila je identitet i u kazališnu terminologiju naših zemljopisnih prostora ugravirala pojam ‘histrionizacije’ kao sad već i sinonima za pučki teatar začinjen satirom, zabavom i posebnom poetikom smijeha kao narodnog lijeka za sve bolesti i rane što ih nosi svakodnevica.

Do godine 1985. Histrioni su bili (bracerom Ljubomanom) ploveće i putujuće kazalište, a od 1986. u Zagrebu na Opatovini  pokreću projekt Histrionsko ljeto. Njegovi autori, osim što su otada restaurirali povijesna zdanja (Pišlinovu kulu i stari gradski bedem koji je dijelio Grič od Kaptola) i u njemu nastavljaju sa svojom svetom misijom i ljetom uspavani Zagreb, svake godine iznova,  bude, prikazujući mu uratke ispisane iz pera najvećih njegovih uzdanica, brinući o njegovim vrednotama i njegujući kajkavštinu kao izražaj njegovog bića, izgovorenu u gestama i grimasama prvaka hrvatske kazališne scene.

Uvijek blizu politike i često u sukobu s njom, Histrioni su isto toliko često imali i problema, zbog u predstavama iznesenih misli i prikaza. A, ostajući vjerni Domovini, u najtežim vremenima uključili se u njezinu obranu te nakon oslobođenja Republike Hrvatske, sudjeluju u mnogim humanitarnim akcijama, posebice u korist djece hrvatskih branitelja.

Uz spomenuto valja dodati da su zaslužni i za podizanje spomenika Mariji Jurić Zagorki i ponovnu popularizaciju njezinih djela, na što su posebno ponosni.